Poslovne vijesti - Hrvatska

Za mirovine iz poreza 14,4 milijarde kuna, deficit skočio na 8,75 milijardi

Prihodi u prvih osam mjeseci tekuće godine pali su za pola milijarde kuna u odnosu na godinu ranije, što je produbilo deficit proračuna na 8,75 milijarde kuna.

Time je manjak u proračunu u odnosu na prošlu godinu narastao za gotovo 700 milijuna kuna, a uzroke treba tražiti i s prihodovne i rashodovne strane državne blagajne. Do kraja kolovoza država je kroz poreze i doprinose prikupila 70,15 milijardi kuna. Prvi put možemo procijeniti i utjecaj turističke sezone. Kolovoz je državi donio 9,5 milijardi kuna prihoda, što je stotinjak milijuna više no lani.

U osam mjeseci država je potrošila oko 78,9 milijardi kuna, što je na razini lanjskih rashoda. S obzirom na to da se plaće nisu povećavale, a da su mirovine zamrznute, zapravo nije iznenađenje da su se rashodi povećali za samo 200 milijuna kuna. Kako su zbog turizma kolovoški prihodi uvijek nešto izdašniji, država je potrošila 500 milijuna kuna manje nego je uprihodila.

Kada se uspoređuju proračunski prihodi s 2010., treba uvijek imati na umu da je država snizila stope prihoda na dohodak te da je imala jednokratni priljev od Ine na ime zaostalih trošarina. Prihodi od poreza na dohodak unatoč nižim stopama nisu podbacili, nego su se pojačali za oko 30 milijuna kuna, pa je država tim porezom ostvarila 707 milijuna kuna prihoda. S druge strane, trošarine na naftu i naftne proizvode značajno su smanjene ove godine, pa je država samo na toj stavci zbog smanjenja naknada na gorivo, u odnosu na prošlu godinu izgubila oko 780 milijuna kuna, što je veći iznos od povećanja deficita. Unatoč gubicima zbog pokušaja smirivanja cijene goriva za potrošače, država je izdašnijim priljevom iz ostalih poreznih oblika zapravo mogla nadoknaditi minuse.

PDV je najizdašniji proračunski prihod, koji nosi gotovo 35 posto ukupnih prihoda, a lagano je porastao u odnosu na isto razdoblje 2010. U kolovozu je zabilježen minimalan trend rasta. Zapravo je prikupljeno tek 80 milijuna kuna PDV-a više no lani, što nije u korelaciji sa stopama rasta turizma, pa možemo pretpostaviti da je priljev u proračun bio odgođen.

Porez na dobit od početka godine bilježi uzlazni trend, pa je tako hrvatsko gospodarstvo do kraja kolovoza u proračun uplatilo 5,23 milijarde kuna. To je 16,5 posto više od lanjskih 4,5 milijardi kuna poreza na dobit, a s obzirom na to da nije bilo povećanja porezne stope, može se zaključiti da se gospodarstvo lagano oporavlja ili da se urednije plaćaju porezne obveze. U isto vrijeme, gospodarstvo je od države primilo 4,8 milijardi kuna subvencija, pri čemu su nešto bolje prošle tvrtke u privatnom vlasništvu, koje su dobile oko pola milijarde kuna više nego javna poduzeća.

Prema uplatama doprinosa, najbolje se može procijeniti jesu li podaci o broju zaposlenih precizni ili posljedica statistike. Naime, doprinosi su ostali na gotovo jednakoj razini iz prošle godine i iznose oko 25,4 milijarde kuna. Pri tome su doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosili tek 13,6 milijardi kuna, što je na razini prošle godine, ali ni približno dovoljno za isplatu mirovina, koje su državu koštale oko 28 milijardi kuna. Na svoje zaposlenike država standardno troši više od 26 posto ukupnih rashoda, pa su ih plaće i prava službenika do kraja kolovoza koštale gotovo 21 milijardu kuna. U nesrazmjeru su i prihodi od državne imovine s kamatama koje se plaćaju za korištenje tuđe imovine. Naime, korištenjem imovine, odnosno povlačenjem neto dobiti tvrtki, dividendama, koncesijama i zakupninama država je u osam mjeseci skupila tek 1,28 milijardi kuna prihoda, što je značajan skok u odnosu na 985 milijuna kuna ostvarenih lani, ali sugerira nisku efikasnost u korištenju dobara.